Predstavljeni indikatori za ranu identifikaciju siromaštva djece školske dobi

  • Slika /Twinning01/DSCF5633.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predstavilo je 20. rujna, u prostorijama Ministarstva, indikatore za ranu identifikaciju siromaštva djece školske dobi (od 7 – 18 godina) i njihovih obitelji te ih ponudilo na javnu raspravu i usvajanje. 

Indikatori dječjeg siromaštva izrađeni su u sklopu twinning projekta Hrvatske i Francuske Zajedno protiv dječjeg siromaštva koji financira Europska unija.   
 
„Dječje siromaštvo i prenošenje siromaštva iz generacije u generaciju rezultira značajnim posljedicama, ne samo za one koji su dijelom toga nego i za cjelokupno društvo“ - istaknula je državna tajnica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa, voditeljica Projekta iz države korisnice. „Radom na smanjivanju siromaštva djece i njihovih obitelji razvojem metoda i alata za procjenu rizika od siromaštva, s jedne strane, i ciljanih prevencijskih programa s druge strane, moguće je osigurati dugoročne pozitivne ishode za pojedince izložene riziku od siromaštva i ostvariti pravednije društvo.“
 
Indikatori za procjenu rizika od siromaštva, relevantni za djecu i obitelji u Hrvatskoj, nastali su kao rezultat istraživanja kojeg je proveo projektni tim Ministarstva, u suradnji s kolegama iz Francuske i agencijom GfK, s ciljem prikupljanja podataka o pokazateljima rizika od siromaštva od socijalnih radnika, stručnog osoblja škola te liječnika iz različitih regija Hrvatske koji, na osnovi svoga radnog iskustva, mogu prepoznati obitelji i djecu u riziku od siromaštva.
 
Na temelju grupnih diskusija održanih u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, u kojima je sudjelovalo ukupno 45 osoba, izrađena je kontrolna lista indikatora siromaštva, odnosno Upitnik za identifikaciju rizika od siromaštva. Za sada još uvijek radna verzija Upitnika sastoji se od sedam cjelina – od kvantitativnih informacija poput broja osoba u kućanstvu, dohotka svih članova kućanstva, i sl., te od kvalitativnih informacija kao što su bračni status osoba u kućanstvu, imovina kućanstva, dostupnost kulturnih, sportskih i drugih sadržaja i sl.
 
Provedeno istraživanje pokazalo je da rizik od siromaštva najbolje predviđaju oni indikatori koji se odnose na dohodak kućanstva, te parametri poput zaposlenosti, zaduženosti i socioekonomskog statusa pojedinca, dok su izjednačeni, na trećem i četvrtom mjestu imovina i karakteristike kućanstva. Na zadnjem mjestu nalaze se indikatori koji se tiču same djece, poput njihovog izgleda, ponašanja, prehrane, školskog uspjeha te sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima.
 
Sam Upitnik i rezultate istraživanja predstavili su Ivana Lučev, voditeljica projektne komponente Razvoj instrumenata za ciljano pružanje socijalnih usluga pri Ministarstvu; Christian Moutier, član projektnog tima i bivši direktor Fonda za obiteljske naknade departmana Val-de-Marne, nedaleko Pariza; te Tamara Kraus, savjetnica za istraživanje pri GfK.
 
„Kao takav, upitnik bi trebao biti integriran u informatičku bazu podataka Ministarstva, kako bi poslužio donositeljima odluka pri utvrđivanju rizika od siromaštva u što ranijoj fazi i pravovremenog reagiranja socijalnih službi“ – kazao je Christian Moutier, član projektnog tima. „Upitnik je namijenjen stručnjacima - socijalnim radnicima, ali će biti ponuđen i pružateljima obrazovnih i zdravstvenih usluga - koji su u direktnom kontaktu s populacijom u riziku od siromaštva i kojima upitnik može pomoći kako bi na objektivan način odredili rizik od siromaštva određene obitelji ili djeteta, u svrhu njegove prevencije.“

Nakon javne rasprave o indikatorima dječjeg siromaštva održan je i okrugli stol na temu Izazovi socijalnih usluga: Aktivnosti projekta Zajedno protiv dječjeg siromaštva u sklopu kojeg su članovi projektnog tima iz Hrvatske i Francuske predstavili dosadašnja postignuća Projekta u prvih devet mjeseci od njegova početka u siječnju ove godine i naznačili daljnje etape u njegovoj provedbi do konca srpnja 2018. godine.
 
Ivana Lučev iz projektnog tima Ministarstva, te francuski stručnjak Christian Moutier predstavili rezultate istraživanja o korištenju socijalnih naknada i usluga, provedenog u centrima socijalne skrbi u 13 hrvatskih gradova. Cilj ovog istraživanja bio je ocijeniti u kojoj mjeri obitelji i djeca koja žive u riziku od siromaštva koriste socijalne programe i usluge, a u kojoj mjeri novčane naknade; kao i ocijeniti njihovo zadovoljstvo sustavom socijalne skrbi u cjelini. Dobiven je prvi pregled mišljenja korisnika socijalne skrbi o učinkovitosti i zadovoljstvu pruženim uslugama.

Prema odgovorima dobivenim od ukupno 316 korisnika socijalne skrbi, većina ih je zadovoljna s korisnošću informacija koje su im pružene, njih 80,5%. Najviše nezadovoljstva izraženo je u odnosu spram visine novčanih naknada koje 33% ispitanika smatra nedostatnim; dok su socijalne usluge, primjerice - pomoć u kući, psihosocijalna podrška, uključivanje djece u programe odgoja i obrazovanja, boravak, organizirano stanovanje, itd. - uglavnom slabo iskorištene, tek 2-4% korisnika potražuju i socijalne usluge, a ne samo novčane naknade. Moguće objašnjenje za tako nizak postotak iskorištenosti socijalnih usluga leži u izraženom mišljenju korisnika da socijalne radnike treba rasteretiti administrativnih poslova kako bi se mogli u većoj mjeri posvetiti individualnom radu s korisnicima.        
 
Marijan Gašparac iz Odjela za organizacijsku, informatičku i infrastrukturnu podršku pri Ministarstvu i Gilles Kounowski, direktor Službe za europsku i međunarodnu suradnju francuskog Državnog fonda za obiteljske naknade (CNAF) osvrnuli su se na razvoj informacijsko-upravljačkog sustava socijalne skrbi Ministarstva - bazu podataka SocSkrb, koju treba nadograditi zbog praćenja i evaluacije socijalnih programa te pravovremene intervencije i prevencije socijalne isključenosti obitelji i djece koja su izložena riziku od siromaštva.
 
Carole Duché iz Fonda za obiteljske naknade (CAF) francuskog departmana Yvelines, nedaleko Pariza, dodatno je istaknula napore oko nadogradnje programa SocSkrb. Predložila je da se postojeća socijalna anamneza, koju u narativnom obliku za svoje korisnike u program unose socijalni radnici u centrima, kodificira i standardizira kao obrazac socijalne evaluacije, izrađen po uzoru na Upitnik o indikatorima, koji bi omogućavao prikupljanje i pretraživanje unešenih podataka, njihovu analizu, a samim time i kvalitetnije planiranje socijalnih službi i programa u zajednici.
 
Predstavljene aktivnosti dio su projekta Europske unije Institucionalno jačanje sustava socijalne skrbi radi poboljšanja ciljanja socijalnih programa i smanjenja siromaštva - vrijednog 1,1 milijuna eura čija je svrha jačanje institucijskih kapaciteta sustava socijalne skrbi za rano prepoznavanje i pravovremeno pružanje socijalnih usluga obiteljima i djeci u riziku od siromaštva. Projekt provodi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u suradnji s Vladom Francuske Republike. Provedbeni partner Projekta je Expertise France, francuska agencija za međunarodnu tehničku pomoć.  
 
Više o Projektu na projektnim stranicama: Zajedno protiv dječjeg siromaštva